Uzgoj Lavlje grive (Hericium erinaceus)

Uzgoj na piljevini

Gljiva Lavlja griva se uzgaja na piljevini od tvrdog drveta, najčešće na hrastu ili bukvi uz dodatak pšeničnih mekinja. Najbolji rezultati se postižu ako se izmeša krupna i sitna piljevina, dodaju se mekinje u količini od 20% i gips u količini od 2% i sve se izmeša na suvo. Zatim se postepeno dodaje voda, sve dok se ne postigne vlažnost od 60%. Ovako pripremljena masa se sipa u termostabilne kese, sabije se, gornji deo kese presavije i tako pripremljeni supstrati se slažu u autoklav i vrši se njihova sterilizacija na 1210C u trajanju od sat vremena. Kada se pritisak u autoklavu spusti sterilisani supstrati se vade i premeštaju u čistu i dezinfikovanu prostoriju gde će se ohladiti, a potom izvršiti njihovo zasejavanje.

Uzgoj na peletu

U poslednje vreme za uzgoj Lavlje grive sve više se koristi drveni pelet. U ovom slučaju jako je bitno odabrati kvalitetan pelet isključivo od tvrdog drveta bez primesa lepka ili nekih veštačkih aditiva. Takođe se dobri rezultati dobijaju i primenom tzv. mastermixa, odnosno mešavine drvenog peleta sa peletom od soje u srazmeri 50:50. Čitav proces je vrlo jednostavan, a postoje dve varijante. Jedna je metodom sterilizacije, što je mnogo sigurniji metod, a s obzirom da omogućava i dodavanje raznih hranljivih materija ovom metodom se postižu i veći prinosi. Druga varijanta je metodom pasterizacije, koja se vrši na znatno nižoj temperaturi, pa je samim tim pristupačnija, jer ne zahteva specijalnu opremu kao što su: autoklav, termostabilne kese i hepa filteri.

U oba slučaja najvažnije je odrediti tačnu količinu vode koja će sa odabranim peletom obezbediti vlažnost suptrata od 60%.

 Nakvašen pelet ne može naknadno da se ocedi pa treba biti jako pažljiv da se ne pretera sa dodavanjem vode, pošto micelijum za prorastanje zahteva vlažnu, ali ne i mokru sredinu. Obično se količina vode kreće od 1,5-2.0 l/1kg peleta, ali jako varira u zavisnosti od kvaliteta peleta.

Sterilizacija supstrata

U slučaju da se opredelite za uzgoj Lavlje grive metodom sterilizacije izmeren pelet izmešati sa 20% pšeničnih mekinja i 2% gipsa, i sve to preliti sa tačno izmerenom količinom vode. Kad pelet nabubri, sve dobro izmešati ( u ovu svrhu se može upotrebiti mešalica za beton), masu pakovati u termostabilne kese i slagati u autoklav. Sterilizacija se vrši na 1210C u trajanju od jednog sata. Kada se pritisak u autoklavu spusti, sterilisan supstrat izvaditi, složiti na police u prethodno pripremljenoj i dezinfikovanoj prostoriji i ostaviti da se ohladi, a potom izvršiti zasejavanje.

Pasterizacija supstrata

Ukoliko nemate uslove za sterilizaciju, možete pribeći pasterizaciji, tako što odredjenu količinu peleta sipate u najlon kese i prelijete adekvatnom količinom vruće vode. Kese pri vrhu zavežite i potrpajte da što duže zadrže temperaturu i tako ostavite da se pelet rastvori i ohladi. Obično se ostavi preko noći, a sutradan se vrši zasejavanje.

Zasejavanje

Zasejavanje se vrši sa 5-15% micelijuma, kese se zatvore čepom od vate koji služi kao vazdušni filter i potom se dobro promućkaju kako bi se micelijum ravnomerno rasporedio po čitavoj površini mase. Malo se sabiju udaranjem o površinu stola, gornja površina se lepo poravna i ovako spreman kompost se ostavlja na policu u mračnoj prostoriji u kojoj je temperatura 20-240 C, a vlažnost vazduha oko 70%. Inkubacija obično traje oko 3-4 nedelje, ali se može desiti da gljive krenu i pre pune kolonizacije.

Plodonošenje

U momentu kad se na pojedinim mestima primeti veća nakupina micelijuma vreme je za plodonošenje. Da bi se gljive mogle razvijati potrebno je gornji deo kese presaviti, istisnuti vazduh i čvrsto pričvrstiti za kompost, a potom na naspramnim stranama komposta skalpelom na kesi napraviti rez u obliku slova X, veličine oko 5-10 cm. Primordije će početi da se pojavlju za 5-10 dana, a gljive će biti spremne za berbu desetak dana posle pojave prvih primordija.

Za postizanje kvalitetnih plodova u vreme plodonošenja potrebno je obezbediti temperaturu od 15o-18oC , vlagu od 85-90 %, svetlost od 500-1000 luksa i CO2 u količini od 500-1000 ppm.

Berba

Gljive su spremne za branje kada postignu karakterističan loptast oblik, adekvatnu veličinu i više se ne drže čvrsto za kompost, pre nego što počnu da žute i da izdužuju svoje rese. Beru se pažljivim uvrtanjem.

Posle prvog branja komposti se dobro očiste od ostataka gljiva i ponovo postave na police. U roku od desetak dana kroz iste otvore bi trebale da se pojave nove gljive, tzv. drugi talas.