Uzgoj Šitake na drvenom peletu

Priprema supstrata
U oba slučaja najvažnije je odrediti tačnu količinu vode koja će sa odabranim peletom obezbediti vlažnost suptrata od 60%. Nakvašen pelet ne može naknadno da se ocedi, pa treba biti jako pažljiv da se ne pretera sa dodavanjem vode, pošto micelijum za prorastanje zahteva vlažnu, ali ne i mokru sredinu. Obično se količina vode kreće od 1,5-2.0 l/1kg peleta, ali jako varira u zavisnosti od kvaliteta peleta.
Sterilizacija supstrata
U slučaju da se opredelite za uzgoj šitake metodom sterilizacije izmeren pelet izmešati sa 20% pšeničnih mekinja i 2 % gipsa, i sve to preliti sa tačno izmerenom količinom vode. Kad pelet nabubri, sve dobro izmešati ( u ovu svrhu se može upotrebiti mešalica za beton), masu pakovati u termostabilne kese i slagati u autoklav. Sterilizacija se vrši na 1210 C u trajanju od jednog sata. Kada se pritisak u autoklavu spusti, sterilisan supstrat izvaditi, složiti na police u prethodno pripremljenoj i dezinfikovanoj prostoriji i ostaviti da se ohladi, a potom izvršiti zasejavanje.
Pasterizacija supstrata
Ukoliko nemate uslove za sterilizaciju, možete pribeći pasterizaciji, tako što odredjenu količinu peleta sipate u najlon kese i prelijte adekvatnom količinom vruće vode. Kese pri vrhu zavežite i potrpajte da što duže zadrže temperaturu i tako ostavite da se pelet rastvori i ohladi.Obično se ostavi preko noći, a sutradan se vrši zasejavanje. Bolja varijanta je da pripremljene supstrate složite u pasterizator i tu ih ostavite desetak sati na temperaturi od 1000 C.
Zasejavanje supstrata
Zasejavanje se vrši sa 5-10% micelijuma, kese se zatvore čepom od vate koji služi kao vazdušni filter i potom se dobro promućkaju kako bi se micelijum ravnomerno rasporedio po čitavoj površini mase. Malo se sabiju udaranjem o površinu stola, gornja površina se lepo poravna i ovako spreman kompost se ostavlja na policu u mračnoj prostoriji u kojoj je temperatura 23-240 C, a vlažnost vazduha oko 70%. Posle mesec dana komposti bi trebali u potpunosti da pobele i tada kreće njihovo sazrevanje.
Sazrevanje komposta
U ovom momentu treba im obezbediti svetlost u trajanju od 12 sati i veći dotok vazduha, tako što se kese pri vrhu malo zaseku. U narednih 1,5 do 2 meseca komposti treba da potamne i razviju kvrge po čitavoj površini iz kojih će se kasnije razvijati gljive.
Da bi se isprovociralo formiranje gljiva, komposte je potrebno šokirati niskom temperaturom.
Nekoliko dana posle šokiranja ispod najlona počeće se formirati male gljive, što je znak da se kesa mora skinuti sa komposta. Pored toga, treba im obezbediti uslove za uspešan rast i razvoj. To podrazumeva spuštanje temperature na 15-180C, podizanje vlage na 85% i dobro provetravanje prostorije uz pomoć ventilatora koji ubacuju svež vazduh, a izbacuju ugljendioksid.

Berba i mere nege izmedju dva talasa
U narednih desetak dana gljive će biti spremne za berbu. Kada se sve oberu, komposti idu na odmaranje, pri čemu se prestaje sa vlaženjem prostorije, a temperatura se podiže, kako bi se komposti isušili.
Sledeća faza uzgoja je potapanje komposta u hladnu vodu, kako bi im se vratila početna vlažnost i tako se podstakli na ponovno rađanje. Treba biti naročito oprezan u pogledu dužine trajanja ove faze. Po pravilu kompost bi trebalo da povrati prvobitnu vlagu od 60%. Ako u vodi ostane duže mogao bi se raspasti. Posle namakanja u hldnoj vodi i ceđenja vraćaju se na police, ponovo se temperatura spušta na 150-180C, a vazdušna vlaga podiže na 85%. Naročito je važno u prostoriji za uzgoj konstantno održavati dobru provetrenost, jer u protivnom na kompostima bi se mogla pojaviti zelena plesan.
Posle desetak dana krenuće drugi talas gljiva.
